Baština Ljudi Zrno soli

Za Lastovo i Telašćicu nema zime dok se o njima „Sunce“ brine

Autor Iris Roje

Evo što su putem projekta kojem je službeni naziv „SEA-Med“ članovi splitske udruge za čuvanje prirode i održivi razvoj postigli u ta dva naša morska zaštićena područja. I što nisu – a mogli su, da je država organizirana kao što nije. Vidjet ćemo hoće li do početka sezone uvesti pravilnike vezane uz zone trajne zabrane ribolova i odrediti sidrišta na Lastovu te izdati dozvolu za podmorsku stazu u Telašćici

Milena Šijan, prirodoslovka i pustolovka, ovih hladnjikavih dana, kad se more pojavljuje uglavnom kao zimska kulisa, ima posebnog razloga da joj bude toplo oko srca, i to ne samo stoga što djeluje u Udruzi za prirodu, okoliš i održivi razvoj znakovita naziva – „Sunce“. Milena je koordinatorica posebno vrijednih morskih projekata koji su prošloga tjedna službeno zaokruženi. Riječ je o trogodišnjim projektima „SEA-Med“, koje je Udruga „Sunce“ provodila u dva jadranska, nautičarima posebno mila parka prirode, Lastovskom otočju i Telašćici, dugootočkoj sestri Kornata. Milena i njezina udruga završni račun podastrijeli su dvodnevnom konferencijom. Što je to „Sunce“ u tri godine donijelo Lastovu i Dugom otoku?

Dugi otok i PP Telašćica

„Nije samo ‘Sunce’, jer iza cijele priče stoje i naši partneri, Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF Adria, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Ministarstvo turizma i Hrvatska agencija za okoliš. Drugo, projekt ‘SEA-Med’ završava nakon tri godine, ali je ova priča počela prije gotovo jednog desetljeća. Još 2008. godine krenuo je projekt pod nazivom ‘MedPAN South’, koji je rezultirao 1. konferencijom morskih zaštićenih područja. Njegov nasljednik, usmjeren na parkove prirode Lastovsko otočje i Telašćica, zadržao je viziju očuvanja prirode i održivog turizma. Budući da je naša udruga osnovana 1998. godine u Splitu da bi odgovorila na rastuću potrebu društva za neovisnim i stručnim tijelom koje će ponuditi rješenja u pitanjima zaštite okoliša i prirode, mogli bismo reći da je riječ o punoljetnom projektu“, kaže Milena.

Tijekom tog vremena „Sunce“ se na nacionalnoj i međunarodnoj razini potvrdilo kao jedna od vodećih organizacija za zaštitu prirode i okoliša u Hrvatskoj. Baš je zbog uloge u proglašenju Lastovskog otočja parkom prirode „Sunce“ nagrađeno međunarodnim priznanjem WWF Award for Conservation Merit na godišnjoj konferenciji Svjetske organizacije za prirodu održanoj 2008. godine u Turskoj.

Ekipa Sunca u ljetnom izdanju

„Ja sam se ‘Suncu’ priključila godinu dana kasnije, 2009. godine, kao suradnica i voditeljica projekata u Programu zaštite prirode zanimajući se za poboljšanje upravljanja zaštićenim područjima. Naravno, i prije toga mi je bilo jasno kako je upravo Jadran izložen posebno jakim pritiscima na njegove prostorne i prirodne resurse, od prekomjernog izlova morskih organizama do masovnim turizmom potaknute intenzivne urbanizacije obale, onečišćenja mora te pojačanog prometa ljudi i roba. Za sada su jedini znanstveno utemeljeni odgovor na ove prijetnje morska zaštićena područja. Lastovo i Telašćica u tom su smislu ogledna područja za cijeli Jadran. Za morska zaštićena područja jedini je mogući put održivi turizam”, kaže Milena.

Prema njezinim riječima, takav tip turizma u službi je i na korist destinacije u kojoj se događa, poštuje lokalni identitet, povijesno nasljeđe, čuva prirodu i pridonosi lokalnoj zajednici.

„Ako se nekad mislilo da zaštita prirode i turizam ne mogu zajedno, baš smo projektom ‘SEA-Med’ dokazali suprotno. Projekt valja shvatiti kao proces, jer dok ne uvjerite lokalno stanovništvo da morsko zaštićeno područje ne znači sustav zabrana koji će njima otežati i onemogućiti život, a s takvim smo se shvaćanjem znali u početku susretati, dotad i ne možete ozbiljno raditi. Prvi korak je razvijanje odgovorne i svjesne lokalne zajednice”, kaže Milena ističući kako je Suradničko vijeće u kojem djeluju sami otočani uvjet za ostvarivanje rezultata zacrtanih planom.

„Uz takvu organizaciju izuzetno je važna prava komunikacija i edukacija. Na primjer, provedeno je devet studija s ciljem razumijevanja socioekonomskih odnosa Lastovskog otočja i PP Telašćice, kao i stavova posjetitelja. Nadalje, kroz 18 radionica i uz sudjelovanje 219 dionika iz 21 institucije izrađeni su i zajedno sa suradničkim vijećima usvojeni planovi održivog turizma za područje PP Lastovskog otočja te Dugog otoka, uključujući PP Telašćicu. Kroz nacionalne i međunarodne trening-radionice razvijala su se znanja i vještine upravljanja područjem“, objašnjava Milena.

Što su Lastovo i Telašćica konkretno dobili? Izrađena je ilustrirana karta Lastova, promotivni video za PP Lastovsko otočje, razglednica iz Telašćice s temom održivog turizma, vodič i karta za Dugi otok te male ilustrirane kuharice Lastova i Telašćice s naglaskom na održivo korištenje hrane iz mora.

Poučna staza na Lastovu duga je 6,4 kilometra

„Kad se ovako pobroji, zvuči suhoparno i ne vidi se povratan učinak na zajednicu. Na primjer, lastovska edukativna poučna staza pod nazivom ‘Preko sadašnjosti do prošlosti’ promišljeni je kružni vijađ puteljcima od Trga poklada u središtu mjesta, koji ide preko Lokve i vinograda koji vodi u srce lastovske priče u kojoj se flora, fauna i ljudska zbilja isprepliću u jedinstveni fenomen života. Poučna staza duga je 6,4 kilometra s mnoštvom ploča, putokaza, igara, planisferom sa zvjezdanim nebom…, a svaka od 11 postaja na stazi istodobno zabavlja, informira, ali i podučava. Igra vas tako poziva da, smještajući biljke i životinje u njihovo prirodno stanište, osvještavate njihov međusobni suodnos, kao i vašu odgovornost kao turista da taj suodnos ne poremetite. Staza prolazi pokraj važnih kulturoloških lokaliteta – crkvice Sv. Lucije i Sv. Ilije, ali i kroz maslinike i vinograde pa šetač dobiva i brojne informacije vezane uz povijest ili tradicijske oblike života. A ni zvjezdano nebo nije slučajno uvršteno. Lastovo je mjesto s najmanjim svjetlosnim zagađenjem u Hrvatskoj. Dakle, turisti se zabavljaju, educiraju, a kad se dobro umore, eto im i Lastovske kuharice, treće dobre vijesti u kojoj su pobrojane sve tradicionalne lastovske delicije. Uza svaki recept stoji i informacija o minimalnoj veličini ribe ili jastoga koja se može poslužiti“, kaže Milena ističući kako joj je posebno drago što je priča s kuharicom dobro primljena među lokalnim ugostiteljima. S jedne strane to je prilog očuvanju osebujne kulinarske baštine, ali i širenje uputa o tome kako kuhati s ekološkom sviješću. Dobra je vijest i da je baš prigodom promocije staze prvi put surađivalo osam lastovskih OPG-ova. „SEA-Med“ je Lastovu i Dugom otoku donio i fotonaponski sustav i LED-rasvjetu u kampovima.

I u Barbaroži na Dugom otoku lokalni privatni iznajmljivači apartmana uključeni su u program „EkoPartner“, a za njih su organizirana predavanja o uštedi struje, vode i kompostiranju te je donirana LED-rasvjeta, reduktori vode i komposteri otpada.

Uvođenje sidrišta ne štite samo posidoniju, jer je ona umrežena sa opstojnošću ostalog života podmorja

Tako stvari stoje na kopnu, ali što je s morem? Posebice s ribolovom i nautikom. U „Suncu“ su i zadovoljni i nezadovoljni učinjenim.

„Veseli nas da je dizajniran monitoring ribljeg fonda i praćenje stanja morske cvjetnice posidonije, koja je ključno stanište za brojne vrste. Održivo ribarstvo je koncept koji podrazumijeva da iz mora treba izloviti onoliko koliko se nakon toga može prirodno obnoviti. Sve što se lovi preko te granice vodi potpunoj devastaciji naših ribljih resursa. I posebno nas veseli što sami ribari zagovaraju zone bez ribolova kao područja mora i obale koja su izdvojena zbog svoje ekološke, kulturne i estetske vrijednosti. Unatoč podršci lokalne zajednice i institucija, stvar je zapela pri vrhu jer u nadležnom ministarstvu još nisu doneseni pravilnici na temelju kojih će napokon zaživjeti održivi ribolov. Isto tako, izradili smo prijedloge sidrišta za Lastovo – kao jedini mogući način zaštite podmorja i staništa posidonije tijekom velike nautičke invazije. I to, međutim, čeka administraciju“, kaže Milena dodajući primjer podvodne edukativne staze u Telašćici za koju je sve spremno (uključujući i GPS-vodič), ali papiri još nisu sređeni.

„Na Lastovu smo kopnenu stazu na kojoj je bilo mnoštvo privatnih vlasnika riješili bez velike muke, a u Telašćici je vlasnik podmorja jedan – država. I zapelo je“, kaže.

Strmac, Dugi otok

Prema njezinim riječima, svesti priču na državne institucije bilo bi netočno.

„Naša suradnja s državnim institucijama kao što su javne ustanove, parkovi prirode, i nadležnim ljudima u ministarstvima izuzetno je dobra. Gotovo je nezamislivo koliki je napredak Hrvatska učinila u zadnjih 10 godina kad je posrijedi podizanje svijesti i provođenje projekata. Ključni je problem politika, njezina nestabilnost. Ne znam zemlju koja ima toliko strategija i koja ih ili ne provodi, ili ih zaboravi, ili ih preformulira. U pravilu se zbog toga naš rad svodi na princip tri koraka naprijed dva nazad“, ističe.

Rad na pripremi i provedbi ovakvih projekata, dakako, košta. Tko financira „Sunce“?

„Program ‘SEA-Med’ održava se u još pet mediteranskih zemalja, a glavni donator je švicarska fondacija Mava. Hrvatski program stajao je 324.000 eura. Renesansni ‘mecena’, međutim, koji bi u naš rad ulijevao financijska sredstva ne postoji. ‘Sunce’ je kao organizacija civilnog društva neprofitna organizacija. Naš su ‘proizvod’ naši projekti. S njima konkuriramo na natječajima EU-fondova, različitih međunarodnih fondacija te domaćih javnih i poslovnih subjekata. Ako ćete u postocima, 65 do 80 posto godišnjeg proračuna ‘Sunca’ dolazi iz međunarodnih izvora, ponajprije fondacija za zaštitu prirode i okoliša te fondova EU-a. Donacije od privatnih i pravnih subjekata koji podržavaju ideje održivog razvoja ili teže društveno odgovornom poslovanju trebale bi, prema predviđanjima, u budućnosti porasti. Na žalost, često se događa da su donatori toga tipa u koliziji s ciljevima ‘Sunca’, predstavljaju izravne zagađivače okoliša, a njihove donacije teže isključivo promociji poslovanja poduzeća pa takve ponude ne prihvaćamo. Zanemariva sredstva dolaze od samofinanciranja iz članarina i organizacija društvenih događanja. Na žalost, trendovi pokazuju da u Hrvatskoj nije moguće postići znatnije financiranje putem članarina. Unatoč tome, povećanje članstva jako nam je važno za vidljivost i postizanje ciljeva organizacije te ćemo i dalje ulagati u njegovo povećanje“, kaže Milena.

U tom smislu, tko Jadran voli, nek’ izvoli: http://sunce-st.org/ukljuci-se/postani-clan/

O autoru

Iris Roje

Ostavite komentar