Zrno soli

METEO-ČUDA: Saznajte što je fenska bura snjegožderka tražila u Dubrovniku usred srpnja!

Dubrovački hvatač oluja i zaljubljenik u meteorologiju objašnjava fenomen koji je 13. srpnja sudjelovao u rušenju toplinskog rekorda

Svi buru povezujemo uz hladno vrijeme, ili barem uz pojavu zahlađenja kad zapuše taj vjetar. To najčešće i jest tako, međutim ponekad je situacija sasvim obrnuta. Ponekad se, najčešće u toplom dobu godine, javi fenomen „fenske“ bure. Gotovo da nema ljeta kad se takva bura ne javi i svojim puhanjem dodatno povisi već ionako visoke temperature.

Daniel Pavlinović

Jedna izražena fenska bura javila se u Dubrovniku 13. srpnja, pri čemu je srušen temperaturni rekord za srpanj.

S burom nam preko brda i planina stiže zrak iz zaleđa. Tada se zrak, spuštajući se niz padine prema moru, adijabatski zagrijava. Budući da je u tim situacijama, osobito zimi, zrak u zaleđu (ishodište bure) osjetno hladniji nego zrak uz more, zrak koji pristiže burom, iako se zagrijao spuštajući se niz padinu, i dalje je hladniji od onog zraka koji se prije toga nalazio uz more, pa mi buru osjećamo kao zahlađenje.

Do fenskog efekta dolazi kada je i zrak u zaleđu već dovoljno zagrijan, a to je najčešće ljeti. Taj se zrak uz navjetrinsku stranu planine najprije uzdiže, pri čemu se hladi u prosjeku 1 stupanj Celzijev na svakih 100 metara visine. Budući da relativna vlaga raste ako zrak koji se hladi ima nepromijenjeni sadržaj vlage, doći će do trenutka kondenzacije i razvoja kumulusnih oblaka. Tada dolazi do oslobađanja latentne topline, tako da se nadalje zrak hladi sporije, u prosjeku za 0,6 stupnjeva Celzija na svakih 100 metara visine dizanja. Prelaskom vrha planine, zrak počinje sa spuštanjem prema moru. S obzirom na to da je u procesu kondenzacije izgubio mnogo vlage, suh će se zrak spuštanjem brže zagrijavati i do odredišta sa zavjetrinske, morske strane, stići kao topliji zrak od onoga kakav je bio u zaleđu, s navjetrinske strane. Tada to osjećamo kao toplu, fensku buru.

Na grafu možemo vidjeti podatke sa Storm Chasers Dubrovnik, automatske meteorološke postaje Petka. Jasno se vidi neprekidno i brzo podizanje temperature za vrijeme prevladavanja sjeveroistočnog vjetra (NNE – NE). Na svom vrhuncu, temperatura se podigla na 35,8 stupnjeva Celzija na postaji Petka (192 m nv). Istodobno je u gradu srušen službeni rekord (postaja DHMZ Gorica) za srpanj, s temperaturom od 37,9 stupnjeva Celzija (dotadašnji rekord bio je 36,3 stupnja Celzija, postavljen četiri godine prije). Čim je bura okrenula na maestral, fenski efekt naglo je prestao i temperatura se u vrlo kratko vrijeme strmoglavila za 5 stupnjeva Celzija.

Na grafu se lijepo vidi korelacija pada temperature i okretanje vjetra najprije na SW, a zatim na WNW (maestral).

Vjetar fen osobito je poznat i neugodan u Alpama. Tamo u kratko vrijeme zna toliko podići temperature da za dan ili dva nestane metar snijega. Zato ga u narodu često zovu snjegožderom.

O autoru

Daniel Pavlinović

Ostavite komentar