Gušti Ljudi Plovidbe Zrno soli

Upoznajte Karla Asla i njegovu lošinjsku ekipu i naučite kako postati šaptač dupinima

Autor Iris Roje

Skiper za promatranje dupina odgovorno je i zahtijevno zanimanje. Potrebno je jako dobro poznavati područje da bi se uočile i najmanje promjene na moru. Nije svaki val ili skok dupin! Potrebno je iskustvo da bi se uočile životinje u moru, a educiranost da bi se zaštitile, kaže Karlo Asl, Lošinjanin, prvi jadranski šaptač dupinima

„Ovo su Duje i Meta, dva stara prijatelja, ovo je njihovo dvorište.“ Tako govori Karlo Asl, skiper na gliseru Dolphin watchinga, projekta što su ga prošle godine pokrenuli zanesenjaci iz lošinjskoga Plavoga svijeta. Nema dugo da smo na gliseru, posebno za tu namjenu izrađenom u Danskoj, isplovili iz porta Velog Lošinja, kad su se Dujine i Metine peraje pojavile nedaleko od boka.

„Nismo im zanimljivi, a znaju da smjeramo dalje“, kaže Karlo, kojem po godinama iskustva i umješnosti u potrazi za dupinima, a još više u prijateljevanju s njima, pristaje naziv – šaptač dupinima. Taj je četrdesetogodišnjak bio jedan od prvih Lošinjana koji je ranih 1990-ih pristupio „Jadranskom projektu dupin“ sa željom da promatra zajednicu dobrih dupina u akvatoriju Kvarnerića.

Karlo Asl, s dupinima se druži od tinejdžerskih dana, iza njega je tridesetgodišnje iskustvo, jedno od najdužih na Mediteranu

„Bio sam tada klinac, tinejdžer, i ponudio sam se kao volonter. Do 12. godine nisam ni vidio dupina niti sam znao da su u našem akvatoriju tako zastupljeni, ali cijelo mi je djetinjstvo bilo obilježeno morem i aktivnostima na moru, bio sam izvrstan ronilac na dah, sportski ribolovac i fotograf. Kako se u opserviranju dupina za identifikaciju uzima fotografija peraje, obilazio sam s kolegama s projekta područje i fotografirao.  Kad se talijanski Tethys povukao iz istraživanja, mi volonteri s Lošinja utemeljili smo udrugu Plavi svijet, koja je kasnije postala Institut“, priča Karlo dok turisti udobno sjede u foteljama gumenjaka i slušaju edukatoricu Alex, koja put do mjesta na kojem ćemo se sresti s dupinima čini zanimljivijim pričom o dobrim lošinjskim dupinima, koji su u ovim vodama rezidentni, a zajednica im je posljednje desetljeće stabilna, ima ih oko 180 jedinki. S nama je još i Marko, biolog i skiper.

Tijekom trosatne ture prijeđe se 60 milja

„Lošinjska zajednica dobrih dupina jedinstvena je. Dupini koji se tu rađaju, cijeli život provode u ovim vodama. No iako obitavaju u relativno zatvorenom području Kvarnerića, u rubnim područjima „komuniciraju“ i susreću se s dupinima okolnog područja čime se sprječava izolacija i osigurava izmjena gena. Nije to jedino mjesto na Jadranu gdje obitava vrsta. Nakon 30 godina istraživanja te dva istraživanja cijelog Jadrana iz zraka, možemo reći da znamo kako su dupini rasprostranjeni u Jadranu. Zahvaljujući rezultatima našeg istraživanja u Hrvatskoj imamo šest europskih Natura 2000 područja za dobre dupine. Jedno od njih je Lošinj dok su ostala uz zapadnu obalu Istre, oko Kornata i Telaščice, oko Visa te u Korčulanskom kanalu. U većini tih područja radimo dugi niz godina no poznavanje tih dupina daleko je od onog što znamo o lošinjskim“, pričao mi je dan ranije u Prirodoslovnom muzeju dr. sc. Draško Holcer, znanstvenik, morski biolog i predsjednik Instituta Plavi svijet.

Budući da je Kvarnerić jedino mjesto na Jadranu na kojem sa gotovo 95 posto mogu jamčiti susret s dupinima, Institut je prošle godine pokrenuo „Dolphin watching“ tj. promatranje dupina za turiste i javnost. Izlet traje do tri sata, a u jedan obilazak stane 12 osoba. Ako kojim slučajem dupine ne vidite taj dan (od 100 izleta samo šest su bila neuspješna), gosti imaju besplatnu novu turu.

„Odlučili smo se za ovakvu specifičnu vrstu turističke ponude iz više razloga. Prije svega, godinama nam je bilo žao kad bismo naše posjetitelje u Lošinjskom edukacijskom centru o moru morali razočarati jer nismo bili osigurali uvjete da ih povedemo u promatranje. Bili smo svjesni da je živa edukacija sa stručnim vodičima najbolji način za promicanje vrijednosti i zaštitu zajednice dobrih dupina, što bi nestručno organizirane ture – a ima i toga – mogle ugroziti. Zbog toga će i državna tijela nadležna za zaštitu vrsta vjerojatno uskoro tražiti licenciranje za takve i slične turističke ponude. Nadalje, Dolphin watching s prihodima koje ostvaruje omogućava financiranje drugih programa Instituta Plavi svijet. I ne manje važno, projekt je omogućio zapošljavanje tri osobe – skipera, biologa i edukatora – što mu daje i dodatnu društvenu vrijednost“, pričao mi je Draško.

Dr. sc. Draško Holcer, predsjednik Instituta Plavi svijet

Posao Karlove ekipe šaptača počinje prije nego što smo se ukrcali u gumenjak. Prije isplovljavanja u  Lošinjskom edukacijskom centru o moru upoznaju turiste s osnovnim informacijama o dupinima, lošinjskim akvatorijem i informacijama o sigurnosti na brodu.

„Promatranje dupina i kitova u svijetu postoji na stotinama lokacija. Na Novom Zelandu sudjelovao sam u whale watchingu u posebnom rezervatu s najvećim stupnjem zaštite u kojem su točno određeni koridori plovidbe. Područje je vrhunski zaštićeno, taj sam dan vidio osam kitova različitih vrsta i čak 300 dupina. U usporedbi s takvim mjestima Lošinj je skroman, ali to je najbliže takvo mjesto uvučeno pod noge Europi. Osim toga, to je prvo mjesto u Jadranu koje nudi profesionalno osmišljeni program promatranja dupina s naglašenom obrazovnom komponentom. Upravo je to ono što svi sudionici naših izleta prepoznaju. Interes je golem, u sezoni provedemo tri, četiri ture po 12 turista, izvan sezone jednu do dvije“, priča Karlo dok vješto vodi gliser prema Rabu.

„U početku smo malo toga znali i učili smo. Nekad i po dva tjedna ne bismo vidjeli dupina. Danas govorimo o 95% uspješnosti u pronalaženju! U 30 godina stekli smo iskustvo, upoznali zajednicu. Danas prepoznajemo čak dvije, tri generacije dupina, viđamo čak baku i unuku… Zanimljivo je da kod dupina, baš kao i kod nas ljudi, bake imaju posebnu ulogu u odgoju mladih“, kaže Karlo. Njemu osobno posebno je drag Jop, dupin s invaliditetom, najlakše prepoznatljiv jer mu leđna peraja i rep nisu mu u potpunosti formirani.

Odjednom plovidba počinje slijediti cik-cak-liniju. Potraga za dupinima odgovoran je i zahtjevan posao. Svako doba godine ima svoje uvjete, vezane uz  batimetriju, količinu plave ribe, migracije, obrasce morskih struja, životni ritam dupina. Područje pretraživanja veće je od 1000 četvornih kilometara morske površine.

 

 

„Potrebno je jako dobro poznavati područje da bi se uočile i najmanje promjene na moru. Nije svaki val ili skok dupin! Potrebno je iskustvo da bi se uočile životinje u moru, a educiranost da bi se zaštitile. Mi na sigurnoj udaljenosti boravimo oko 30 minuta s jednom iznimkom – ako uočimo majku s novorođenom bebom, zadržavanja nema“, kaže Karlo, koji tijekom izleta napravi i 60 nautičkih milja. A onda se na nekih 200 metra od nas počinju pojavljivati prve peraje. Ushit turista u trenutku zamijeni tišina, a onda krene škljocanje fotoaparata.

„Ova skupina je u lovu, što je najčešći oblik ponašanja na koji nailazimo. Dupini za svako ponašanje imaju poseban obrazac, koji iskusno oko uočava po ritmu, zaronu, putanji, brzini…“ objašnjava Karlo nabrajajući druge oblike ponašanja.

Na primjer, putovanje. I ono se razlikuje po ritmu i izlasku na površinu, koji je drugačiji od onog za lov. Dupini jasno daju do znanja kad im ljudsko prisustvo ne odgovara. Ljeti, na primjer, kad je velika buka i kad je frekvencija plovila velika. Sad im očito ne smetamo, ponašaju se kao da nas nema. A onda ono što uvijek iznova oduzima dah – na nekih 30 metara od nas u vis prsne snažan dupin i u luku se stropošta u more.

„Za ovo doba možda je malo rano za skokove, ali njihova sezona upravo počinje. Skakanje je najčešće početkom ljeta, kad je more toplije i puno hrane.  To je oblik socijalizacije, mladunci se igraju, mužjaci pokazuju dominaciju. Kombinacija je to  fizičke snage i igre“, kaže Karlo. Mi nismo imali tu priliku, ali zna se dogoditi da mladunci iz radoznalosti priđu brodu i plove pod pramcem koristeći energiju pramčanog vala. Posebno vole jedrilice, tihe su, imaju dobru hidrodinamiku…

„Od nekih brodova bježe, za nas znaju, pridobili smo njihovo povjerenje. Mi smo im predvidljivi, to postižemo specifičnim načinom manevriranja u njihovu prisustvu, to je  privilegij koji nije lako postići… Ljeti ovdje plovi puno izletničkih brodova i svi u svoju ponudu uvrštavaju viđenje dupina, ali  ako ih i vide – a dupini vrlo često izbjegnu susret – to se s ovim ne da usporediti. Nemam ništa protiv da se gledaju dupini, ali to moraju činiti educirani ljudi. I spremni smo u tome pomoći’, kaže Karlo.

Na moru se, izgleda, i senzori ljudske svijesti drugačije ponašaju pa pitanja pljušte sa svih strana.

„Naša je misija da mijenjajući svijest, čuvamo more. Ako turist, kad mu objasnim učinak plastične vrećice koja pluta na površini na životinju kojoj se upravo divio, odluči da ih više ne upotrebljava i da pazi kako se odnosi prema morskom okolišu – mi smo uspjeli. Osim toga, naši su izleti istodobno u službi znanosti, jer bilježimo sve što se tijekom naše plovidbe i susreta s dupinima zbiva“, kaže Karlo.

Priča o druženju s dobrim dupinima pun je pogodak, za nju se zna nadaleko. Stranci dolaze sa svih strana, vrlo često parovi jedni drugom daruju Dolphin watching. Na brodu su cijele obitelji, djeca, parovi…  Mnogi dolaze hidroavionom iz Dubrovnika, iz Pule…

„Za mene, hobi-fotografa, ovo je prvi put da sam mogla snimati ove predivne životinje u njihovu prirodnom okružju. Preporučujem izlet svima, a posebno je važno da vodiči brinu da ne ometaju životinje“, kaže Martina iz Austrije.

Nakon 30 minuta praćenja i snimanja Karlo lagano okreće pramac prema Lošinju. Koliko je oduševljenje susret izazvao, pokazuje da su nakon povratka dva para odlučila usvojiti svog dupina. Riječ je o simboličnoj donaciji Plavom svijetu, a uplatitelj dobiva potvrdu da je usvojio dupina. Dirljivo je bilo i to da je i prepoznatljivi Jop, bio jedan od usvojenih!

„Nije ovo samo priča o dupinima. Ovo je priča o velikom biološkom morskom blagu. Na primjer, ovdje je prije 50 godina kao vrsta postojao i obični dupin, a sad ga nema. Nadalje, Sredozemna je medvjedica lani viđena kod Paga. Sve ukazuje na to da je riječ o posebnom akvatoriju, području velike raznolikosti. Uspjeli smo da uđe u projekt Natura 2000. Lošinj smo brendirali kao ‘Otok dupina’, ali oko temeljite zaštite trebaju sjesti i lokalna zajednica i nacionalna institucije i svi koji žive od ovog dijela mora i usuglasiti se“, kaže Karlo

A vi, ako se tijekom ovoga ljeta nađete u svom brodu u vodama oko Lošinja, ne zaboravite da ste u gostima – poštujte pravila ponašanja u njihovoj blizini – utišajte motor i ostanite na sigurnoj udaljenosti. I to nije sve – i vi možete postati šaptač dupinima.

„Zabilježite opis opažene jedinke, lokalitet, po mogućnosti GPS-koordinate, i vrijeme, odnosno datum opažanja te broj opaženih dupina. Poželjno je da priložite i kratki opis opažanja – koliko ste bili udaljeni, kako su se opažene jedinke ponašale, je li bilo interakcija s plovilima ili ribarskim alatom i slično. Naravno, svaka fotografija ili video ključni su jer na temelju vaših fotografija možemo utvrditi poznajemo li pojedinu jedinku i gdje je opažena“, kaže Karlo.

Podatke o opažanju možete poslati e-mailom na info@plavi-svijet.org ili nazovite na 051 604 666.

Turisti zbog razgledavanja dupina pristižu iz raznih dijelova svijeta

Više informacija o promatranju dupina –

Dolphin Watching Adriatic

Plavi svijet d.o.o.

Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj

www.dolphin-watching.com www.facebook.com/DolphinWatchingAdriatic

Fotografije: Institut Plavi svijet/Plavi svijet d.o.o.

 

 

 

 

O autoru

Iris Roje

Ostavite komentar