Baština Brodovi Ljudi

Riva velike barke u Malinskoj na Krku bit će hit promocije maritimne baštine

Autor Iris Roje

Nikola Jurić i Franko Kraljić zadnjih dana ožujka šeću malinskom rivom s posebnim ponosom: ono o čemu su zadnjih godina maštali želeći u svom mjestu pokrenuti posebnu priču o maritimnoj baštini, počelo se polako ostvarivati. Naziv projekta je „Riva velike barke“, koji na osobit, ambiciozan i svjež način pomorsku baštinu  uključuje u poseban kulturološki i turistički proizvod. Dio priče pokušat će se financirati i novcem iz fondova Europske unije.

Nikola je jedriličar, Franko vlasnik malog škvera tradicijske brodogradnje, a dio su priče koja je počela prije tri godine, kad se okupila inicijalna skupina Malinskara od mora.

„U početku je to bila potreba da se riješi komunalno pitanje, na koje smo mi vezali nostalgičnu priča o slavnim zlatnih danima, kad je naša riva bila prepuna bracera. Uz Punat, Malinska je bila glavno plovidbeno središte otoka Krka…“ priča barba Nikola, vitalni sedamdesetčetverogodišnjak koji sa svojom jedrilicom i danas sudjeluje u regatama pa potegne s njom sve do Viške. Posebno je ponosan na klupske optimiste. Ljeti ih se, kaže, skupi i 40, na čemu im kapu skidaju i veća mjesta na kopnu.

Nikola Jurić i Franko Kraljić u šetnji pored Mandraća

Franko je mlađi, a baštinskoj priči prilazi s druge strane: dolazi iz obitelji koja se već pet naraštaja brine o malinskim barkama. Šukundjed mu je došao iz Baške graditi brod po narudžbi ondašnjeg maslinarskoga paruna, oženio se i ostao, a zanat brodograditelja u drvu i kalafata prenio je s naraštaja na naraštaj.

„Bilo je to potkraj 19. stoljeća. Nekad smo gradili brodove, a sada ih sve više održavamo, nekad je vala bila puna bracera, danas ih nema, ali mi smo to odlučili promijeniti“, kaže.

Razgovori o baštini i njeno uključivanje u novu viziju mjesta ubrzo su okupili i druge Malinskare: brodomaketara Željka Skomeršića, Antona Tončija Turka, profesora na brodograđevnom fakultetu, Danijela Žgaljića, pomorca jedriličara, Tonija Kraljića, šumara, a priču su prepoznali i Nediljko Vučetić, direktor Turističke zajednice Malinske, i Robert Anton Kraljić, načelnik Općine Malinska-Dubašnica.

Bracere pred malinskom rivom ukrcavaju drvo za ogrjev

Ta je skupina svoje lijepe želje (koje je Nikola Jurić vizualno razradio u skici buduće rive) povjerila Muzama, tvrtki koja je u nas rovinjskom „Kućom od batane“ prva pionirski pokrenula osmišljavanje maritimne baštine.

„Naše povjerenje dano Muzama u potpunosti je opravdano. One su razumjele našu želju da ‘Riva velike barke’ ne priča samo o onome što smo bili, nego i o onome što jesmo i što kanimo ostati“, kaže barba Nikola, dodajući da je u toj viziji Muza riva, srce svakog obalnog mjesta, postala jedan od glavnih eksponata interpretacijskog centra u čijem će središtu biti „velika barka“, kako u Malinskoj zovu – braceru.

Malinska luka i njene velike barke

„Nakon više susreta i odrađenih radionica s članovima lokalne radne grupe, mi smo ‘Rivu velike barke’ vidjele kao mjesto susreta kopna i mora, novog i starog, domaćina i gosta, umjetnosti i sporta. Sve to u nadahnjujućem okružju autentične žive maritimne kulture“, kaže Dragana Lucija Ratković Aydemir, direktorica Muza i voditeljica tima za Malinsku.

Vizualni identitet rive djelo je dizajnerskog studija Filburg iz Zagreba, a evocira koncentrične valove koji se šire, dok je apstraktno stilizirano slovo „m“ poveznica s linijom morske obale te pomorskom oznakom za dubine mora.

Najveća atrakcija trebala bi nastati oko lokaliteta Lastavice – danas improviziranog sjedišta lokalnog jedriličarskog i sportsko-ribolovnoga kluba. Na tom bi se mjestu trebao sagraditi Posjetiteljski centar maritimne baštine sa stalnom multimedijalnom izložbom, a u važnu bi sastavnicu projekta trebao izrasti i susjedni dio mjesne luke Mandrać u kojem bi se postavio „Muzej koji plovi“. U njemu bi počasno mjesto imala – bracera. Autori arhitektonskog rješenja rive i centra su Nenad Ravnić, Kata Marunica i Ana Begović iz studija NFO-a.

Arhitektonso rješenje Rive i Posjetiteljskog centra potpisuje ekipa iz studija NFO

„Danas u malinskom portiću nema bracere, ali mi smo na Krku u Klimnu već pronašli jednu staru ljepoticu, stara je 100 godina, i trenutno vodimo razgovore da je u ugostimo u našem budućem centru. Bracera je posebno važan brod za povijest cijelog Jadrana i to s obje njegove obale. Ta velika barka, po kojoj se i zove naš projekt, obilježila je mnoge sredine od Brača do Istre. Bracera je posebno utkana u priču o Malinskoj, sigurnoj luci Dubašnice u zaleđu koje u svom nazivu nosi ime hrasta medunca čije šume stoljećima imaju veliku važnost za stanovnike ovoga kraja“, priča Franko, naglašavajući kako su se Dubašljani tradicionalno bavili ovčarstvom, maslinarstvom i poljodjelstvom. Razvoj Malinske i bracere okrenuli su ih pomorstvu, ribarstvu i brodogradnji.

 

„U prošlosti su nas bracere povezivale sa svijetom, njima se prevozila roba i sirovine u Veneciju, Trst, Rijeku…“ kaže Franko, čiji je škver također dio zamišljenog živog muzeja. U njemu bi posjetitelji uživo mogli vidjeti što se u škveru događa.

„U Posjetiteljskom centru sinergijom arhitekture, interpretacije i dizajna stvorit ćemo nezaboravni doživljaj tradicije polja, mora i turizma na nov način. Posjetitelje će kroz izložbu voditi makete tradicijskih brodica, i to ne bilo kojih, nego onih koje su se u povijesti zatekle u malinskarskoj luci. Tako će bracera, loger, guc, trabakul, gajeta i pasara posjetiteljima ispričati ‘kako je Dubašnica rodila Malinsku’, čuti priču o ‘dva vijeka jednog milenija’ i ‘baladu jednog barkarijola’ te ih potaknuti da zavire u ‘škrinju mornarskih vještina’“, kaže Mirna Draženović, uz Ivanu Jagić dio interpretativnog tima Muza.

Priča o malinskim brodovima uklopljena je i povezana s krajobrazom. Tako će se, prema planu,  lokalni stanovnici, ali i svi posjetitelji Malinske, moći kupati na novoj tematskoj plaži „Maestral“ i uživati u pogledima s vidikovca „Malinska na dlanu“.

Posebna pozornost je dana djeci: najmlađi će se kroz igru i pokret educirati o vrijednostima maritimne baštine na tematskim dječjim igralištima „Gropi i konopi“ i „Moreplovac“. Na krovu centra, na tematskoj stazi „Zeleni krov Mediterana“, posjetitelj se upoznaje s raznolikim mediteranskim biljem, koje će kasnije susretati istražujući Malinsku i njezinu okolicu.

„Autentični programi centra za koje se nadamo da će za koju godinu krasiti naš porat  naša su briga. Oni su vezani uza sport, ali i vještine vezane uz more. Isto tako, organizirat će se turističke plovidbe tradicijskim plovilima. Trenutno je najvažnije da mjesto pozitivno reagira. plan se komentira, još su mogući ispravci i promjene, a kada se razrade  svi detalji bit će prihvaćen kao krajnji dokument.Posebno nas veseli što ćemo turistima kroz priču o našem identitetu dati zanimljiv sadržaj, ali je posebna vrijednost ta što ćemo mladima pružiti potporu i uputiti ih u morski život, plovidbu tradiciju“, kažu barba Nikola i Franko.

 

 

 

O autoru

Iris Roje

Ostavite komentar