Baština Ljudi Zrno soli

Jedna od najljepših jadranskih priča i ovog ljeta stiže iz pulskog Akvarija!

Autor Iris Roje

Ovoga lipnja 15 put na Dan morskih kornjača iz Centra koji djeluje u sklopu pulskog Akvarija u more su vraćene ove zime spašene kornjače. No, to je tek jedna od brojnih lijepih morskih priča koje je prije 17 godine pokrenula ocanografinja i biologinja Milena Mičić

Na Dan morskih kornjača, 16. lipnja, na svjetioniku na Verudeli u Puli zbio se jedan od ljepših ovoljetnih morskih događaja: u predvečerje su, petnaesti put, u more vraćene morske kornjače koje su tijekom zime spašena i oporavljene u Centru za oporavak morskih kornjača, koji djeluje u sklopu pulskog Akvarija (Aquariuma).

I ove je godine za puštanje kornjača vladao veliki interes Puljana, pogotovo najmlađih, ali i velikog broja gostiju, to više što je pušteno čak 10 morskih kornjača.

Puštanje kornjača u Puli ekološka je i turistička aktracija bez premca s ove strane Jadrana

„U Centru za oporavak kornjača do sada je spašeno čak 120 kornjača, a ovih dana čak devet oporavljenih namjeravamo pustiti u more. Neizmjerno sam sretna jer su Tina, Luce, Shiggy-Lola, Giovanni, Brankica, Marko-Beni, Patricija, Miro, Raslinka i Issa ponovo vraćene u more. Činjenica da spašene kornjače tijekom boravka u Centru dobiju ime, pokazuje da se mi djelatnici Centra s njima sprijateljimo i zavolimo ih. Većina ih je u Centar stigla zbog pothlađenosti tijekom hladne i vjetrovite zime. Kornjače koje ne mogu migrirati na jug često se pothlade, bespomoćno plutaju te stradavaju od niskih temperatura i drugih opasnosti koje vrebaju na površini.

 

Pothlađivanje uzrokuje niz unutarnjih i vanjskih posljedica, koje mogu dovesti i do smrti“, kaže biologinja Karin Gobić, voditeljica Centra za spašavanje kornjača, dodajući kako je za praćenje stanja zaštićenih morskih kralješnjaka Državni zavod za zaštitu prirode uspostavio Protokol za dojavu i djelovanje u slučaju pronalaska uginulih, bolesnih ili ozlijeđenih strogo zaštićenih morskih životinja (morskih sisavaca, morskih kornjača i hrskavičnih riba), a u čijem radu sudjeluju ovlaštene veterinarske ambulante duž obale, Veterinarski fakultet u Zagrebu i Hrvatski veterinarski institut. U sklopu tog protokola udruga Morski obrazovni centar Pula, u suradnji s Akvarijem u Puli, ovlaštena je za skrb i liječenje morskih kornjača. Broj na koji se može prijaviti pronalazak ozlijeđene ili uginule morske kornjače je 112, odnosno jedinstveni europski broj za hitne službe.

Kornjače su samo jedna od brojnih lijepih morskih vijesti koje već 17 godina dolaze iz Pule, a čija je začetnica Milena Mičić, pulska oceanologinja i morska biologinja te vlasnica Akvarija, koji je danas jedan glavnih gradskih, ali i regionalnih atrakcija.

„Nije dovoljno živjeti uz more da biste bili narod od mora. Za to morate ne samo poznavati morske čudi, nego i osvijestiti mnoge pojave vezane uz tajne života u moru i našeg suživota s njim. U tom smislu moja misija o popularizaciji poznavanja Jadrana jest pionirska“, kaže Milena Mičić, koja je ovih dana dobila posebno priznanje – Nacionalna udruga poslovnih žena Krug proglasila ju je najpoduzetnicom 2016. godine. Nagrada se odnosi na Akvarij, posebni projekt kojim Milena zajedno sa suprugom još od 2000. godine spaja znanost i turizam. Priča o širenju znanja o moru za Milenu je, međutim, počela znatno ranije.

Karin Gobić i Milena Mičić

„Studirajući u Ljubljani i kasnije u Zagrebu te 18 godina radeći u Institutu ‘Ruđer Bošković’ – Centru za istraživanje mora u Rovinju, shvatila sam da je nužno one spoznaje o moru koje mi kao znanstvenici dobivamo u laboratorijima i opservacijama podijeliti sa zajednicom. Tu sam se upoznavala s akvaristikom, koja nije puko pokazivanje morskih životinja. Moderni su akvariji mjesta edukacije, znanstvenog istraživanja i zaštite“, kaže Milena, ističući kako je prvi poticaj i potvrdu da dobro razmišlja dobila u Montani (SAD) i francuskom Brestu.

„U Brestu sam ostala fascinirana načinom na koji njihov institut putem akvarija popularizira svoja otkrića o moru. Nevjerojatno je koliko Francuzi iz toga kraja znaju o morskim vrstama i složenom ekosustavu“, kaže prisjećajući se svojih početaka u bivšem dječjem rekreacijskom centru „Puntižela“ u sklopu programa „Škola u prirodi“.

„U početku sam za potrebe nastave znala izroniti pokojeg trpa, ježinca, zvjezdaču i slično, ali s obzirom na to da je u proljeće more ipak još hladno, sljedeće godine dosjetila sam se i reducirala broj ronjenja time što sam izronjene životinje smjestila u mali akvarij od 50 litara. Bio je to –   početak“, prisjeća se sa smiješkom Milena.

Već 2002. godine preselili su se u prostor stare austrougarske utvrde na Verudeli, s tim da je Milena paralelno i dalje radila u rovinjskom Centru, a 2008. godine sigurnu državnu znanstveničku službu zamijenila je za neizvjesnost privatnog biznisa.

Kada su ušli u utvrdu na Verudeli, bila je devastirana – danas akvariji zauzima 1500 četvornih metara, a utvrda je obnovljena.

U njezinoj je unutrašnjosti, u bazenima, smješteno više od 200 vrsta. Posebno su dobro prikazani sjeverni i južni Jadran. U akvarijima plivaju kirnje velikih usta, zmijolike murine i zubate kostoroge…

„Jadranske ribe čine najveći dio, ali imamo hladnovodne slatkovodne ribe, tropske morske i slatkovodne vrste, ukupno četiri zasebna ekosustava. Tu su i otrovne ribe poput pauka i škrpine, ali i opasne južnoameričke, „nasrtljive kornjače“ te crvenoprse piranje…“ objašnjava Mičić.

Plava škola, jedinstveni je koncept upoznavanja djece s morem.

 

 

Posebno je ponosna na „Plavu školu“ i Centar za oporavak morskih kornjača, koji djeluje u sklopu Akvarija.

„Od početka smo krenuli s ‘Plavom školom’, oceanološkim programom za učenike uz terenski rad. Dolaze nam brojne škole, najviše iz Njemačke. Ove je godine, već deveti put uzastopce, Jezična gimnazija iz Osijeka s drugim razredima sudjelovala u programu Plave škole. Učenici su u tri dana naučili mnoge pojedinosti o moru, što je ujedno i školsko gradivo, stekli su mnoga nova iskustva, kako u praktikumu, tako na terenu, i na zabavan način usvojili znanja koja bi inače morali učiti iz knjiga u školskim klupama. Zabavne su i jednosatne radionice s učenicima četvrtog razreda. Oni su, naime, još vrlo znatiželjni te je za njih osmišljena i posebna radionica, koja ujedinjuje elemente sastava morske vode, organizama koji u njoj žive u stupcu vode, kao što je plankton, ili na samom dnu mora, kao što su beskralješnjaci. Učenici desetogodišnjaci ozbiljno pristupaju zadacima koji im se zadaju i zaista uz lupe, mrežice i malo morske vode postižu zavidne rezultate“, ističe Milena.

Širenja poslova Akvarija pratilo je otvaranje radnih mjesta: od početna tri zaposlena, trenutno zapošljavaju 17 ljudi (planira zaposliti još troje i svi su zaposleni za stalno), a uskoro se Akvarij namjerava širiti i na obližnju bateriju San Giovanni, dok u središnjem dijelu završava investicija velikog, središnjeg akvarija.

O interesu za Akvarij govori podatak da ga je lani posjetilo čak 97.000 ljudi. Prihodi su u 2016. godini iznosili oko 5,6 milijuna kuna, od početka posluju s dobiti, koja je lani prije oporezivanja iznosila oko 1,5 milijuna kuna. Sve što zarade, kaže, ulažu u Akvarij i ljude – na primjer, nabavka najnovijih stanovnika morskih zmajeva (rođaka morskih konjića) iz Australije stajala je 20.000 eura.

Akvarij su prepoznali i u Europi iz pretpristupnog fonda IPA. Za europski projekt zaštite morskih kornjača, koji je trajao od 2012. do 2016. godine, dobili su 137.000 eura. Sada se ponovo kandidiraju za oporavilište morskih kornjača i nadaju se da bi iz fondova EU-a mogli povući do 200.000 eura.

Milena Mičić je europska akvarijska kuratorica i članica Europskoga kongresa akvakulture – EUAC-a – European Union Aquarium Curators, a posebno je ponosna na suradnju s akvarijima u Genovi, Catollici, Monacu…

„Za 2018. godinu pripremamo novi projekt – postav životinja Sjevernog mora. Zato smo s početkom lipnja dio tima i ja otputovali u Stockholm, gdje smo razmijenili iskustva s ljudima iz tamošnjeg akvarija. U bliskoj budućnosti razmijenit ćemo i žive organizme: oni nama zanimljive vrste iz Sjevernog mora kao što su bakalar i morski vuk, a mi njima neke naše vrste iz Jadrana“, kaže, dodajući kako je posebna misija njezina Akvarija „dijeljenje znanja“. Pritom misli na stručnu pomoć koju pružaju manjim akvarijima u Hrvatskoj – od Crikvenice do Dubrovnika.

Za Milenu more i akvaristika nisu samo posao, nego su i strast, koja se nastavlja kad prekorači vrata Verudele. Jedan joj je od najdražih hobija ribolov, ali poseban: roni na dah i posebnom mrežicom lovi primjerke za akvarij.

Ako ste pak ovog ljeta u Puli, a oduvijek ste željeli znati zašto je Jadran plav, svakako navratite do Akvarija. Upravo je to jedna od tema sljedeće izložbe.

Fotografije Akvarij Pula

 

O autoru

Iris Roje

Ostavite komentar