Baština Brodovi Gušti Ljudi Zrno soli

Darko Stipaničev: Brodom, slikom i pričom po zaljevu Morbihan

La Semaine du Golfe Morbihan – velika je francuska i eropska fešta mora i pomorstva na kojoj su i ove godine brodili i hrvatski baštinici idra i vesala Jadrana

Zaljev Morbihan, Brest i Sete neka su od francuskih mjesta u kojima se slavi more i plovidba plovilima kojima se nekad plovilo. U svim ovim mjestima već se godinama organiziraju susreti tradicionalnih brodova, mornara koji na njima plove, ali i svih onih koji vole i cijene more i plovidbu.

Brest je najveći, ali je možda susret u zaljevu Morbihan najzanimljiviji. Druženje u zaljevu Morbihan traje tjedan dana pa se zato i službeno zove „La Semaine du Golfe Mor-Bihan“ – Tjedan zaljeva Morbihan (http://www.semainedugolfe.com).

Za nas naviknute na kamenu jadransku obalu vizure zaljeva Morhihan neobične su

 

Zaljev Morbihan ili na bretonski Mor-Bihan, što u prijevodu znači Malo more, veliki je zatvoreni zaljev na Atlantskoj obali Francuske u južnom dijelu Bretagne.   Ako se prebacimo na naša mjerila, velik je približno kao područje od otoka Drvenika Velog do linije Stobreč – Supetar, uključujući i Kaštelanski zaljev. Kažu da ima, ovisno o plimi, oko 40 otoka, od kojih samo dva najveća Île-aux-Moines i Île-d’Arz nisu privatna. Oko zaljeva i na ta dva otoka smješteno je oko 20 naselja od kojih su 15 bili domaćini susreta tradicionalnih brodova zaljeva Morbihan. Posebnost ovog događaja je u tome da u njemu sudjeluje cijeli zaljev.

Ove je godine na susretu u Morbihanu bilo prijavljeno 1458 plovila podijeljenih u 10 flotila od malih tradicionalnih otvorenih i zatvorenih brodova, preko radnih brodova i klasičnih jahti, brodova 60-ih godina do velikih jedrenjaka. Flotile su svake večeri boravile u drugoj luci, tako da smo, na primjer, u Vannesu, najvećem gradu zaljeva Morbihan, mogli svaku večer vidjeti drugu flotu osvijetljenu stotinama reflektora.

U Vannesu je postavljeno i veliko Europsko maritimno selo, u kojem je desetak europskih pomorskih regija predstavljalo dijelove svoje maritimne baštine. Među njima je bila i Hrvatska, koju su, u suorganizaciji udruge Cronaves, predstavljali Stari Grad na Hvaru i Komiža s otoka Visa.

Stari Grad predstavio se izložbom Muzeja Staroga Grada, a ravnatelj muzeja Aldo Čavić, kustosica Andrea Devlahović, restauratorica Vilma Stojković i suradnica, arheologinja dr. sc. Sara Popović posebno su promovirali Dane u vali, manifestaciju kojom udruga Cronaves i Stari Grad na Hvaru žele jedanput na godinu postati mjesto susreta tradicionalnih hrvatskih, ali i mediteranskih brodova. Brojni kontakti obećavaju da bi ove godine od 14. do 17. rujna u starogradskoj vali moglo skupiti barem nekoliko brodova iz nama susjednih mediteranskih zemalja.

Zelena trava spušta se do same obale mora

Komižu je predstavljala udruga Palagruža, koja skrbi o tradicionalnoj komiškoj brodogradnji i tradicionalnim komiškim pomorskim vještinama. U Vannes su donijeli gundulu i dvije šandule, koju je za ovu prigodu sagradio kalafat i pjesnik Ante Božanić Pepe. U hrvatskom šatoru postavili su mali tradicionalni škver u kojem je Mike Vlahovich, Amerikanac rodom, a podrijetlom iz Sumartina, učio Francuze zaboravljene tajne kalafatskog zanata. S njima je bio i neizostavni komiški kuhar Šimun Mardešić Palagruža, koji je svaki dan hranio ne samo hrvatsko izaslanstvo, nego i sve susjede, kuhajući brujet, lešodu, gulaš… Udruzi Palagruža pridružio se i Splićanin Nenad Zlodre, koji je učio francusku djecu izrađivati makete komiških šandula, a Berigoj Stanojević Maltez pomagao je svima. Mike i Pepe bili su i glavni instruktori Francuskinjama iz grada Rochefourt Sur Loirea, gradonačelnici Chaterine Guinement te Kheiri Kadri, Janigi Merien, Bérengēre Dufeu i Ivette Juphi, koje su i same sudjelovale u izradi komiške šandule.

Spomenimo i splitskog umjetnika Branimira Kelama, koji  se pojavio s punim kombijem keramičkih brodova suvenira na latinsko jedro svih veličina i proporcija, i modelara Velimira Lojpura, koji je predstavio svoju izložbu maketa posvećenu starogradskom kalafatu Anti Milašiću.

 

Svaki je dan u Vannesu bila na vezu druga flota

Svega ovoga ne bi bilo bez udruge Cronaves, neizostavnih Plamenka Bavčevića i Saše Lukića, te njihovih mladih pomagača koji su sve ovo organizirali i sve izloške kombijem dovezli iz Hrvatske. U Europskom maritimnom selu promovirao se i hrvatski turizam, u organizaciji Hrvatske turističke zajednice i direktorice HTZ-a u Parizu Danijele Mihalić Đurica.

Hrvati su izložbeni prostor s jedne strane dijelili s Baskima, s druge s Ircima, a s treće s Nizozemcima, ali su i Talijani, koji nisu bili daleko, često navraćali u hrvatski šator, a pogotovo kada se širio miris iz velike Palagružine teće.

Brodovi su svaki dan kružili između mjesta zaljeva Morbihan, a moglo se vidjeti svašta, posebno tijekom velike parade, od male replike vikinškog broda…

Događanje u Vannesu nešto je što svi ljubitelji mora i pomorstva, a pogotovo tradicionalne brodogradnje, trebaju jedanput doživjeti. To danas i nije neki problem. Niskotarifna kompanija leti iz Splita za Nantes, a od Nantesa do Vannesa je 1,5 sati vožnje. Posebno je dojmljivo druženje na otoku Île-d’Arz na kojem se skupe svi brodovi, tradicionalno se otvaraju kamenice, sprema paella i pjevaju stari bretonski napjevi. Spektakularna je i završna velika parada u mjestu Port Navalo na samom izlasku iz zaljeva Morbihan u Atlantik. S vanjske se strane skupe svi brodovi – ove godine njih više od 1500 – ali i brojni brodovi sa znatiželjnim promatračima. Na dani znak, kada počne plima oko tri sata popodne, flotile ulaze u zaljev Morbihan i ponovo obilaze sva mjesta. Procjena je da je ove godine veliku paradu pratilo više od 100.000 ljudi, koji su zaposjeli obale cijelog zaljeva.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Slika 12. Svaki je dan u Vannesu bila na vezu druga flota

 

 

Slika 13. Mali otvoreni tradicionalni brodovi

 

 

Slika 14. Brodovi na vesla

 

 

Slika 15. Brodovi su svaki dan kružili između mjesta zaljeva Morbihan, a moglo se vidjeti svašta, posebno tijekom velike parade, od male replike vikinškog broda…

 

 

Slika 16. …do nešto većih vikinških čamaca na jedra…

 

 

 

Slika 17. …tradicionalnih nizozemskih brodova plitkih mora…

 

 

Slika 18.  …najmanjih jedrenjaka…

 

Slika 19.  …srednjih jedrenjaka…

 

 

Slika 20. …i većih jedrenjaka…

 

 

Slika  21.  …do tradicionalnih sportskih jedrilica klase 12…

 

 

Slika 22. …i slavnih brodova Pen Duick 1…

 

 

 

Slika 23. …i Pen Duick 2 slavnog jedriličara Erica Tabarlya, koji su potpuno rekonstruirani, pa su jedrili u punom sjaju…

 

Slika 24. …a sve je to s obale gledalo, prema procjeni, više od 100.000 ljudi, koji su zauzeli obale zaljeva Morbihan

 

 

 

O autoru

Darko Stipaničev

Ostavite komentar