Baština Gušti Zrno soli

Nadahnuće za nove plovidbe: Izložba kad je Jadran bio mlad

Autor Iris Roje

U vili Angiolini u Opatiji otvorena ja izložba Zbirke Večerina od nazivom „Jadran kao nadahnuće“, koju čine radovi s motivima istočnog Jadrana, hrvatskih i stranih autora, iz razdoblja 1840-1940. Otvorena je tijekom cijele sezone – do početka studenog

„Otkad je, prije sredine devetnaestog stoljeća, Lloyd Austriaco uspostavio redovitu parobrodarsku dužobalnu liniju između Trsta i Kotora, a potom Južne željeznice uspostavile brzu vezu između Trsta i Beča, hrvatski je jug izravno povezan sa srednjom Europom. Time konačno prestaje dugo razdoblje poduzimanja dalekih i opasnih putovanja, u koja se ubraja i odlazak na Jadran, u stara vremena mahom u potrazi za antičkim starinama. Ono što je do tada bila pustolovina, postaje zabava, putovanja na jug su češća, a pustolovnost se pretvara u – turizam.“

Ivan Mirković, Split,1930., ulje na dasci

Tako u predgovoru kataloga izložbe „Jadran kao nadahnuće“, koja se otvara danas u organizaciji Hrvatskog muzeja turizma u vili Angiolini u Opatiji, piše Ervin Dubrović, ravnatelj Muzeja grada Rijeke i vrsni poznavatelj domaće pomorske povijesti.

Nikola Mašić, Na brodu, oko 1880., lavirani tuš na papiru

„Riječ je  o likovnoj izložbi na kojoj predstavljamo Zbirku Večerina, koju čine radovi s motivima istočnog Jadrana, hrvatskih i stranih autora, iz razdoblja 1840-1940. Na izložbi će biti predstavljeni crteži, akvareli, pasteli, ulja na platnu i grafike hrvatskih i stranih (njemačkih, austrijskih, mađarskih…) umjetnika koji su, u godinama kada europsko visoko društvo počinje otkrivati naše krajeve kao privlačne turističke destinacije, dolazili na hrvatski Jadran i slikarskom manirom bilježili ljepote naše obale i otoka, vedute i marine, žanrske prizore, portretirali one koje su zatekli na ovim prostorima…“, kaže  Nataša Babić, v. d. ravnatelja Hrvatskog muzeja turizma.

Raznolikost i bogatstvo ove zbirke koja do sada nije cjelovito predstavljena nosi nove vizure za sve ljubitelje Jadrana.  Vremenski raspon radova je od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a među umjetnicima su i vrlo ugledni autori: Gotffried Seelos, Menci Clement Crnčić, Jakob Alt, Nasta Rojc, William Unger, Robert Scheffer, Jackob Melcher i drugi.

Heinrich von Reder, Šibenik – tvrđava sv. Mihovila (sv. Ana), Šibenik, oko 1875., ulje na ljepenci

„Dojmljivim sabiračkim žarom i živom istraživačkom savjesnošću Duško Večerina, sudski vještak za slikarstvo, s vremenom je izgradio vlastitu nepretencioznu i jasno promišljenu zbirku temeljenu na trima likovnim vrstama: slikarstvu (i svim podvrstama koje ono uključuje), crtežu i grafici. Rame uz rame s domaćim umjetnicima našli su se europski umjetnici putnici, prvi turisti na svojim istraživačkim ekspedicijama“, zapisala je povjesničarka umjetnosti Ana Petković Basletić zaključivši kako Zbirka Večerina podcrtava važnost prinosa hrvatske obale i njezinih lokaliteta u europskoj umjetnosti.

„Duško Večerina godinama pomno prikuplja djela hrvatskih i stranih, ponajviše austrijskih, njemačkih i mađarskih umjetnika, koji su od sredine devetnaestoga pa do sredine dvadesetoga stoljeća dolazili na Jadran i slikali živopisne predjele duž obale što se proteže između Pirana i Boke Kotorske.

Jean – Pierre d’Alheim, Rab, oko 1880., ulje na platnu

Iako u ovoj zbirci ima i reprezentativnih umjetničkih djela (poput ulja na platnu Naste Rojc), zastupljenija su djela ilustratora, onih kojima je više stalo do preciznosti i vjernosti veduta izvornom pogledu nego do umjetničkih dometa umjetničkog uratka. Među ovima potonjima – ilustratorima, neki su svojim djelima stekli izniman ugled i neprolaznu slavu, poput Jakoba Alta i njegova sina, koji kao i mnogi drugi slikari putnici slikaju po narudžbi uglednih izdavača, za omiljena ilustrirana i enciklopedijska izdanja“, zapisao je Ervin Dubrović.

Izložba, unatoč širokoj koncepciji koja obuhvaća cijeli istočni Jadran, najviše prikazuje predjele „gornjega Jadrana“, osobito Opatiju i Rijeku, Rab i Lošinj. To je očito posljedica nekih konkretnih okolnosti – riječ je o vremenu naglog razvitka prvih turističkih odredišta, kupališno – lječilišnih mjesta ondašnjeg „austrijskog Primorja“, koja se potkraj 19. stoljeća razvijaju upravo na ovom području. Poslovnim ljudima i mnogim namjernicima osobito je bila privlačna i tadašnja Rijeka pod mađarskom upravom, prometno, lučko, trgovačko i industrijsko središte toga doba.

„Uz povijesne, društvene i umjetničke aspekte, zbirka nudi zanimljivu građu i etnolozima i folkloristima. Uz vedute mnogih mjesta i gradova, u zbirci su zastupljeni i prikazi slikovitih pučana, Istrana i Dalmatinaca, u vjerno naslikanim narodnim nošnjama iz različitih primorskih krajeva i širega zaleđa. I likovi ribara, kapetana te primjeri građanskih likova, muških i ženskih, na neki način dinamiziraju vedute, pridajući izložbi nužan ritam i životnost“, ističe Dubrović.

Eduard Ameseder, Volosko,1887., gvaš i olovka na papiru

Evo i drugih motiva obale i mora koji se mogu vidjeti na izložbi. Na crtežu nepoznata umjetnika Starac iz Opatije vidimo portret opatijskog pomorca. U djelu Williama Ungera, koji crpi  nadahnuće u našim krajevima – divimo se starom Lovranu, Opatiji i Iki, Kvarneru i Hrvatskom primorju. Među domaćim zastupljenim autorima nalazimo i crtež Nikole Mašića. Lavirani crtež Na brodu pripada skupini Mašićevih ranijih crteža maritimnih motiva; pretpostavlja se kako je riječ o listu iz nekog od njegovih mnogih crtačkih blokova. Tu su i vedute slikara arhitekture, na primjer akvarelirani crtež Kotor – Trg od oružja Rudolfa Preussa iz 1912. godine.

Da zaključimo riječima Ervina Dubrovića: „Zbirka – izložba jasno se odmiče od uske regionalne i nacionalne vizure i podsjeća na europsko okruženje za koje nije na odmet naglasiti da mu oduvijek pripadamo.“

U to ime, kad akoštate u Opatiji ili se spremate iz nje isploviti – znate gdje vam je poći po nadahnuće. Vremena imate, izložba je otvorena tijekom cijele sezone plovidbe – do početka studenoga.

slika na naslovnici:

Austrijska škola, Rijeka, oko 1870. ulje na platnu

O autoru

Iris Roje

Ostavite komentar